FitoaromaterapijaNjega kožePodcast

Zaštita od sunca

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Koje su opasnosti, a koje dobrobiti izlaganja suncu? Koja je razlika između kemijskih i mineralnih filtara? Kako pripremiti kožu za sunce?

O zaštiti od sunca i štetnosti pretjeranom izlaganju UV zrakama se piše i priča već desetljećima. Obzirom na sve informacije o toj temi koje su javno dostupne, ne mogu se dovoljno načuditi kako već do sada nisu ušli u modu šeširi širokog oboda (koji se ne bi nosili samo na plaži nego stalno), tanke svijetle majice ili košulje dugih rukava i, možda najvažnije, svijetla put. Bez obzira na sva upozorenja, još uvijek je potamnjela koža pojam ljepote a brzo tamnjenje cilj većine ljudi tijekom ljeta.

Izlaganje suncu u nekom razumnom omjeru (tijekom kojeg ćemo vjerojatno i malo potamnjeti) jest zdravo, ali u današnje vrijeme taj „razumni omjer“ je sve manji.

Svi znate da se trebate zaštititi od sunca, a većina vas je svjesna da je to najbolje napraviti s nekim prirodnim pripravcima (jer ionako koristite prirodnu kozmetiku, pa je i takva zaštita od sunca logičan nastavak svakodnevne njege kože).
Prirodna kozmetika bazirana na biljnim uljima, hidrolatima i eteričnim uljima nam nudi izvanredno učinkovita rješenja za pripremu kože prije sunčanja, kao i za oporavak kože nakon sunčanja, ali sama zaštita od UV zraka u kućnoj radinosti je kompliciranija nego što se čini…

Što su UV zrake?

UV zrake označavaju elektromagnetsko zračenje sunca, a uključuju UVC zračenje (100-280nm), UVB zračenje (280-315nm) i UVA zračenje (315-400nm).

UVC zrake bi bile jako opasne jer uništavaju deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK), ali Zemljina atmosfera (ozonski omotač) sprječava njihov dolazak na tlo. Obzirom da se ozonski omotač sve više uništava, možda ćemo jednog dana brinuti i zbog ovih, energetski snažnih, zraka.

UVB zrake se djelomično filtriraju kroz ozonski omotač, ali treba uzeti u obzir da pri većim visinama (planine!) veća je i izloženost tim zrakama. One ne prodiru duboko u kožu, ali su zaslužne za oštećenje kože i opekotine.

UVA zrake prodiru duboko u kožu i odgovorne su za starenje kože.

UVA i UVB zrake stimuliraju stvaranje melanina (prirodni pigment) i tako koža tamni. Tamnjenje kože je prirodna obrana od UV zraka (melanin ima svojstvo apsorpcije UV zraka). Ali oprez, izgorjela koža ne stvara takvu prirodnu obranu, ona može samo biti još više osjetljiva na sunce.

Utjecaj UV zraka na kožu

Izlaganje UV zrakama može imati dobre i loše posljedice na naše zdravlje, organizam i kožu.

Poznato je da UV zrake uzrokuju mnoge promjene u i na koži. Prije svega to je starenje kože, manjak elasticiteta i prebrzo stvaranje manjih ili većih bora na koži.

Zatim, tu je i hiperpigmentacija (tamne mrlje na koži) na šakama, rukama, dekolteu i licu. Takve mrlje nastaju zbog neispravnog stvaranja melanina, a jednom kada se pojave, prilično ih se teško riješiti.

Zadebljanje najgornjeg sloja kože (stratum corneum) je još jedan obrambeni mehanizam kože protiv UV zraka (uz stvaranje melanina i tamnjenje). Često izlaganje UVB zrakama uzrokuje deblju i grublju kožu.

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Toplinske zrake koje su naravno prisutne tijekom sunčanih zraka isušuju kožu.

Nestanak pa ponovna pojava akni je česta pojava- dok se izlažemo suncu akne polako nestaju, ali zbog zadebljanja kože uslijed sunčanja, one se ponovno pojavljuju (ponekad i u jačem obliku) nakon što se prestanemo izlagati suncu.

Dok je umjereno izlaganje suncu dobro za naše zdravlje (stvaranje vitamina D i jačanje imuniteta), pretjerano izlaganje može dovesti do smanjenja imuniteta.

Najgori učinak pretjeranom izlaganju suncu je melanom, maligni tumor na koži.

Naravno da izlaganje suncu ne može biti samo loše- redovito (ali umjereno) izlaganje je izrazito dobro za naše zdravlje.
UVB zrake pomažu sintezi vitamina D u koži, koji jača kosti i sprječava osteoporozu, poboljšava imunitet i pomaže u prevenciji nekih krvožilnih bolesti, upalnih procesa i nekih oblika karcinoma. Sunce također može vrlo povoljno djelovati na neke kožne poteškoće kao što je atopijski dermatitis, ekceme, psorijazu i seboreju.

Istovremeno, sunce može jako dobro utjecati na naše raspoloženje a može pomoći i kod depresije. Izlaganje suncu utječe na proizvodnju melatonina koji regulira san i raspoloženje.

Tko treba biti naročito oprezan kod izlaganja suncu

Poznato je da boja kože u određenoj mjeri može pokazati koliko smo otporni na UV zrake, mada bez obzira na tip i boju kože, s UV zrakama uvijek treba biti oprezan.

Najsvjetliji tip kože (svijetla kosa, blijedi ten, sklonost pjegicama i crvenilo) se treba i najviše paziti, no još su neki faktori koji utječu na osjetljivost sunca: starost, netolerancija i fotoosjetljivost.

Djeca su osjetljivija na sunce jer prirodna obrana kože još nije potpuno razvijena, dok starije osobe su već dovoljno potrošile svoju „kvotu“ obrane od sunca (genetički je određeno koju kumulativnu količinu UV zraka naša koža može primiti bez oštećenja).

Netolerancija se odnosi na neka kronična stanja (na primjer alergija na sunce) zbog kojih se koža nije u stanju obraniti od štetnog utjecaja UV zraka.

Neke tvari koje se uzimaju oralno ili nanose dermalno mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na sunce. Na primjer, neka eterična ulja su fototoksična (citrusi, celer, anđelika, kela…), kao i neki macerati (gospina trava- kantarion). Određeni lijekovi mogu izazvati istu osjetljivost (protuupalni lijekovi, antibiotici…).

Priprema kože za sunčanje u tri koraka

Kako se ljeto približava, polako možemo pripremati kožu kako bi ona što bolje podnijela izlaganje UV zrakama i bolje razvila prirodnu otpornost prema oštećenjima.

Prvi korak je hidratacija. Uz obavezno ispijanje dovoljno tekućine dnevno (što se preporuča stalno, a naročito tijekom kura čišćenja organizma i tijekom vrućih dana), kožu možete hidratizirati pomoću dobre prirodne kozmetike.

Birajte hidratantne kreme koje sadrže ljekovite hidrolate kao vodenu fazu i ne zaboravite redovito raspršivati hidrolate (ili tonike bazirane na hidrolatima) po koži.

Za suhu kožu možete odabrati hranjivije kreme ili čak i maslace. Obzirom da se koža tijekom sunčanja dodatno isušuje dobro pripremljena i hidratizirana koža će se teže oštetiti.

Drugi korak su antioksidansi – treba ih koristiti u kozmetici (znači, dermalna primjena), ali i konzumirati. Antioksidansi sprječavaju nastajanje slobodnih radikala koji štete koži.
Jedan od najpoznatijih antioksidansa u kontekstu sunčanja je beta-karoten. Za dermalnu njegu, može se pronaći u uljima crvenkaste boje poput ulja rajčice, buritija, vučjeg trna, ploda divlje ruže, maline, karanji, maceratu mrkve… U hrani, beta-karoten pronalazimo u mrkvi, špinatu, kelju, brokuli, žutom i narančastom voću. No, ne treba zanemariti niti druge oblike karotenoida, poput likopena koji je zastupljen u rajčici.
U određenim slučajevima kuhanje može poboljšati dostupnost karotenoida u hrani. Na primjer, dostupnost likopena iz rajčice povećava se kada je hrana obrađena na visokim temperaturama, pa tijelo lakše apsorbira likopen iz kuhanog umaka nego iz svježe rajčice. Osim toga, kratka i lagana obrada mrkve ili špinata poboljšava sposobnost tijela da iz njih apsorbira karotenoide.
Treba napomenuti i antioksidanse zastupljene u čajevima, poput zelenog čaja, te sve poznatiji astaksantin prisutan u algama, gljivama, rakovima i nekim ribama.
Antioksidansi djelomično neutraliziraju štetna UV zračenja na površini kože, te sprječavaju oštećenje i smrt stanica. Pozitivno utječu na gustoću, debljinu, glatkoću i elastičnost kože, kao i otpornost na različita oštećenja. Redovito uzimanje karotenoida istovremeno s drugim antioksidansima može postići smanjenje opeklina uzrokovanih izlaganjem suncu kao i poboljšanje samog izgleda i teksture kože.

Treći korak kojeg bi bilo dobro se pridržavati je postupno izlaganje suncu kako bi koža uspjela razviti prirodnu otpornost bez da izgori.

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Kreme za sunčanje - prirodna zaštita kože od sunca

Tijekom izlaganja suncu, a naročito ciljanog sunčanja, potrebno je koristiti zaštitu koja je prilagođena:

– Tipu kože (svjetlija koža zahtjeva jaču zaštitu od tamne);
– Uvjetima izlaganja suncu (doba dana, trajanje izlaganja, okolina- na primjer blizina reflektirajućih materijala poput pijeska, vode ili snijega tijekom zime);
– Mjesto izlaganja suncu (nadmorska visina naročito utječe na jačinu UVB zraka).

Kod kratkotrajnog izlaganja suncu, pogotovo kada sunce nije najjače, niska zaštita će biti dovoljna- osim kod kože koja je izrazito osjetljiva na sunce. Redovito kratkotrajno izlaganje suncu je i dobro za naše zdravlje jer ćemo tako potaknuti sintezu vitamina D. No, kod dugotrajnijeg izlaganja zaštita je svakako potrebna.

SPF

Solarni ili sunčani filtri su tvari koji sprječavaju penetraciju UV zraka u kožu i tako onemogućuju njihov utjecaj na kožu.

SPF (Sun Protection Factor) je broj koji se određuje standardiziranim testovima, a određuje zaštitnu moć određenog proizvoda protiv opekotina. U osnovi to označava zaštitu od UVB zraka.
Veličina SPF-a označava omjer razdoblja tijekom kojih će nastati opekotine sa ili bez sredstva za sunčanje.
Znači, ako će osoba izgorjeti u 10 minuta bez kreme za sunčanje, s kremom koja ima SPF 10 izgorjet će nakon 100 minuta.

Očigledno je da ispravno korištenje zaštitnih sredstava je vrlo „na otprilike“. Trebate uzeti sve parametre u obzir (tip kože, količina već stvorenog melanina- potamnjenost kože, stanje kože, vrijeme dana, lokaciju, vremenske uvjete…) da biste odredili koliko dugo možete ostati na suncu s određenim SPF-om.

Zato se većina odlučuje na kreme s vrlo visokim SPF-om, a takve kreme je moguće postići samo s kemijskim filtrima.

Isto tako je dobro znati da je opće (iako pomalo nepoznato) pravilo da se zaštitne kreme trebaju nanositi u količini od 2mg po cm2 kože – što znači da za odraslu osobu je potrebno 30g kreme za jedno nanošenje po cijelom tijelu. Puno je to kreme, zar ne?

Zaštitni filtri u kremama za sunčanje

Na tržištu možemo razlikovati dvije vrste filtra: kemijski i mineralni.

Kemijski filtri su molekule koje apsorbiraju dio UV zraka. Određeni filtri štite od određenih UV zraka i u krajnjem proizvodu ih se nalazi nekoliko kako bi zaštita bila potpuna. Nekoliko nedostataka kemijskih filtara:

– Nisu ekološki: zagađuju vodu i tako uništavaju vodeni život (floru i faunu)
– Koža ih apsorbira i mogu izazvati alergije i nadraženost, a zbog većeg broja sastojaka to je još veća opasnost od iritacije
– Proizvode s kemijskim filtrima treba nanositi 20-30 minuta prije izlaganja suncu jer im toliko treba da se apsorbiraju u kožu
– Neki filtri su nestabilni pri kontaktu s UV zrakama (raspadaju se), pa na koži ostane promijenjeno sredstvo za sunčanje nepoznatog djelovanja
– Reakcija kemijskoj filtra i UV zraka izaziva stvaranje topline
– Neki filtri imaju „estrogen-like“ djelovanje (imitiraju estrogen) pa mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu

Primjer sastojaka komercijalne kreme s kemijskim filtrima:

Avobenzone (kemijski filtar)
Homosalate (kemijski filtar)
Octinoxate (kemijski filtar)
Octisalate (kemijski filtar)
Octocrylene (kemijski filtar)
Oxybenzone (kemijski filtar)
Ethylhexyl Methoxycrylene (kemijski filtar)
SD Alcohol 40-B (53.2% V/V) (alkohol)
Acrylates/Octylacrylamide Copolymer (fiksator)
Isohexadecane (emolijent)
Isododecane (emolijent)
Glycerin (emolijent)
C13-15 Alkane (otapalo)
PEG-2 Cocamine (emulgator)
Diethylhexyl Syringylidenemalonate (konzervans)
Tocopherol (Vitamin E)
Fragrance (miris)

Prednost kemijskih filtra je što daju lagane, mazive kreme (ili čak sprejeve).

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Mineralni filtri su bijeli pigmenti cink-oksid i titanij-dioksid koji djeluju poput zrcala koje reflektira dio zračenja. Oni rade fizički barijeru između kože i zračenja. Učinkovitost zaštite u pripravcima ovisi o veličini i obliku čestica, te o kvaliteti disperzije.
Prednosti mineralnih filtara:

– Fotostabilni su i UV zrake ih ne uništavaju
– Pripravak počinje djelovati čim se nanese na kožu
– Ne apsorbiraju se u kožu (ovo vrijedi samo za čestice koje nisu nano), inertni su i dobro ih podnosi čak i osjetljiva koža

Nedostaci mineralnih filtara:

– Kreme su bijele i mogu ostavljati bijeli trag na koži (čestice koje nisu nano)
– Kreme su guste i masne, nisu prikladne za svakodnevno korištenje za njegu lica.

Mineralni filtri mogu biti i u obliku nano čestica, i tada se neki nedostaci krajnjeg proizvoda uklanjaju: to prije svega znači da nema bijelog traga nakon nanošenja kreme. No, nano čestice još uvijek nisu dovoljno ispitane i sumnja se da se one potpuno apsorbiraju u kožu (s nepoznatim dugoročnim posljedicama), te da su štetne za morski život.

Stanje na tržištu

Dok je izbor krema s kemijskim filtrima pozamašan i možete birati različite konzistencije, mirise i naravno SPF-ove, pronaći zaista dobru prirodnu kremu s kvalitetnim sastojcima, ne-nano filtrima dobro dispergiranim u emulziji i odgovarajućim djelovanjem je izrazito teško.

Najbolji savjet vezano za sunčanje koji vam mogu dati je onaj koji je meni majka dala kada sam bila mlada djevojka (mada to nije bilo u tom kontekstu): „Nemoj se- ne boj se.“ 😉

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *