Biljna ulja i maslaciPodcast

Rafinirana i nerafinirana biljna ulja

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Vrlo često možete čuti izraz „hladno prešana, nerafinirana ulja“, ako pratite aromaterapeutske tekstove, predavanja i radionice (i po novom, podcaste). Što to zapravo znači i smiju li se ikada koristiti ulja koja to nisu?

Možda vam je poznato da na svim radionicama, predavanjima i tekstovima uvijek ističem korištenje hladno prešanih, nerafiniranih ulja. Intuitivno vjerojatno znate da su takva ulja bolja, a sada ću objasniti zašto je to tako.

Prije nego što kupite biljno ulje i počnete ga koristiti, trebate znati neke podatke o tom ulju, a ako kupujete od ozbiljnog proizvođača, te informacije će biti jasno naznačene na deklaraciji, te u dodatnoj dokumentaciji koje bi svako ulje trebalo imati.

Za biljna ulja dvije najvažnije informacije za prosječnog potrošača su način dobivanja i procesi kroz koje je ulje prošlo nakon dobivanja.

Način dobivanja biljnih ulja

Ulje se može dobiti tiještenjem (prešanjem) ili ekstrakcijom.

Tiještenje ili prešanje je najpoznatiji način dobivanja, a proces se sastoji od mehaničkog istiskivanja ulja iz biljke. Prešanje može biti hladno, što znači da tijekom cijelog procesa temperatura ne prelazi 50°C (za neka ulja ta temperatura je i manja), ali i toplo. Toplo prešanje se odvija na temperaturama između 60 i 100°C, a koristi se jer na takav se način dobije veći prinos ulja.

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija
Samo hladnim prešanjem se mogu dobiti ulja koja se klasificiraju kao ekstra djevičanska ili djevičanska.
Ekstrakcija ulja se može izvesti na nekoliko načina, ovisno o otapalu koje se koristi, pa tako imamo CO2 ekstrakciju (koja može dati organski proizvod), ekstrakciju n-heksanom (koja je još uvijek najraširenija vrsta ekstrakcije jer, između ostalog, daje naviše prinose ulja), pa ekstrakcija vodom ili biljnim etanolom. Od svih vrsta ekstrakcija, ona s n-heksanom, koji je organsko otapalo, je najdiskutabilnija. Naime, nakon ekstrakcije to otapalo se treba ukloniti iz ulja, što se radi destilacijom, no da li je ono uvijek u potpunosti uklonjeno je još uvijek upitno. Neka ulja se moraju dobivati ekstrakcijom, jer hladno prešanje ili nije moguće ili prinos koji se dobiva na taj način jednostavno nema smisla. Primjer toga su ulja koja često nalazimo u obliku CO2 ekstrakta poput nara ili vučjeg trna, ili ulje zobi koje se dobiva ekstrakcijom biljnim etanolom.
Podrazumijeva se da samo hladnim prešanjem možemo dobiti prekrasna, mirisna i ljekovita biljna ulja.
Za sva ulja na kojima nije jasno naznačeno način dobivanja možemo pretpostaviti da su dobivena ekstrakcijom organskim otapalima.

Proces rafiniranja

Rafiniranje je proces koji se odvija nakon dobivanja ulja i važno je znati da ono nije povezano s načinom dobivanja. Tako možemo imati ulja koja su hladno prešana, ali rafinirana. Znači ako je hladno prešano, ne znači automatski da je i nerafinirano.

Tijekom rafiniranja ulja uklanjaju se neke tvari koje je potpuno u redu (ponekad i poželjno) ukloniti iz ulja. To je voda, pesticidi, metali i toksini. Ali, problem je u tome što se mnoge tvari koje su korisne i poželjne također eliminiraju, a to su na primjer lecitin koji sprječava isušivanje kože, ljekoviti pigmenti klorofil i karotenoidi, fitosteroli, tokoferoli i tokotrienoli (to je vitamin E kompleks), voskovi i trigliceridi.

Zanimljiva je činjenica da pigmenti i tokoferoli (vitamin E) se prvo uklanjaju rafiniranjem, a zatim se ponovno dodaju u ulje zbog boje i bolje stabilnosti.

Proces rafiniranja može biti kemijski (daleko češći) ili fizikalni odnosno mehanički.

Bez obzira o kojoj vrsti rafiniranja se radi, prije svega ulja mogu proći kroz proces vinterizacije, što označava filtraciju voskova i triglicerida sa zasićenim masnim kiselinama pri niskim temperaturama. Na taj načina dobiva se bistro ulje koje se ne zgusne na nižim temperaturama.

Nakon toga slijedi sam proces rafiniranja koji se sastoji od 5 koraka:

1. pranje vodom što uklanja fosfatide (lecitin) i metale;

2. dodavanje fosforne kiseline koja uklanja dio netopivih fosfatida

3. uklanjanje slobodnih masnih kiselina, pigmenata i sluzi natrijevom lužinom

4. izbjeljivanje mineralnim glinama (tu se uklanjaju pigmenti, ali i steroli i tokoferoli)

5. dezodoriranje destilacijom vodene pare na visokim temperaturama zbog uklanjanja mirisa. Tijekom procesa dezodoriranja mogu nastati štetne trans-nezasićene masne kiseline.

Fizikalno ili mehaničko rafiniranje ima sve korake kao i kemijsko rafiniranje osim ispiranja natrijevom lužinom, no proces dezodoriranja se provodi pod još višim temperaturama.

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Usporedba rafiniranih i nerafiniranih biljnih ulja

Vrlo lako se može zaključiti da su hladno prešana i nerafinirana ulja bolja, ali ipak treba uzeti u obzir da ništa nije crno-bijelo i da sve ima svoje prednosti i nedostatke.

Rafiniranjem dobivamo ulja koja su siromašna ljekovitim tvarima, ali istovremeno se dobiva jeftino ulje koje ima dugi rok trajanja. Također, rafiniranjem se uklanjaju potencijalno štetne tvari iz ulja, ukoliko je biljka rasla na zagađenom području.

Ekstrakcijom se dobiva daleko veći prinos ulja nego hladnim prešanjem, a rafiniranjem se dobiva stabilno ulje koje je uvijek jednoliko (boja, miris, konzistencija…). Cijena takvog ulja je naravno jeftinija, i oko 400% ili više. U kozmetičkim industrijama to znači i manji početni trošak materijala, kao i mogućnost izrađivanja jednolikih, stabilnijih i dugotrajnijih proizvoda, koji onda mogu stajati na policama godinama.

Nerafinirana ulja su skuplja i nestabilnija (imaju kraći rok trajanja i treba ih čuvati na hladnom i tamnom mjestu), no njihova ljekovitost je netaknuta i pružaju nam cijelu lepezu mirisa i boja.

Prirodna kozmetika, aromaterapija, fitoterapija, eterična ulja, biljna ulja, hidrolati, maslaci, predavanja, radionice, seminari, edukacija

Postoje ulja koje koja se ne mogu dobiti hladnim prešanjem (poput već spomenute zobi) ili se moraju rafinirati poput biljnog ulja ovojnice riže- u tim slučajevima sami procijenite omjer dobrobiti i nedostataka.

No, sva ulja koja se mogu dobiti hladnim prešanjem i koja postoje na tržištu u nerafiniranom obliku svakako trebaju biti prvi i jedini izbor svih koji se bave aromaterapijom i prirodnom kozmetikom.

I još jedna informacija koju možda niste znali: ulja koja nose organski certifikat mogu biti rafinirana, znači oznaka „eko“ ili „bio“ nije rezervirana samo za hladno prešana i nerafinirana ulja. To naravno povlači da se u organskoj kozmetici mogu koristiti takva ulja, pa organska krema, balzam ili serum koji kupite mogu biti napravljeni od rafiniranih ulja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *